Savjetni centar

Savjetni centar

Preporučeni plan

7 mitova o treningu sa utezima

7 mitova o treningu sa utezima

Mit 1

Trening sa tegovima vas čini krutima

Ovdje apsolutno nema istine. Upravo je suprotna situacija, vježbanje mišića dovodi do njegove bolje fleksibilnosti. ĐŒak, npr. olimpijski dizači utega imaju dokazano nevjerovatnu fleksibilnost.

Svakako da se mišić skraćuje kada podižete težinu kako bi izveli pokret, ali isto tako se onda izdužava – tj ne ostaje skraćen za stalno. Nakon što odradite trening bicepsa ne hodate čitav dan sa rukama savijenim u stanju kontrakcije, zar ne? Nadalje, mišić isto tako ne ostaje trajno duži sa istezanjem, kako neki Pilates instruktori tvrde, kada bi to bilo istina zglobovi koje istegnuti mišići pokreću bi postali nestabilni.

Mit 2

Mišić se pretvara u masti kad prestanete trenirati

Mišić se ne može pretvoriti u masti, isto kao što ruka ne može postati stopalo – to su dva potpuno drugačija tkiva i ne mogu se zamijeniti! Ovaj mit se oslanja na činjenicu da ljudi koji imanju značajan mišićni razvoj kada prestanu trenirati postanu deblji jer troše manje kalorija i njihovi mišići postaju manji.

Mit 3

Morate imati fazu „Bulkinga“ da bi dobili mišiće

Bulking znači dodavanje masti kao i mišića kako bi se dostigla maksimalna veličina. Istina je da masti neće dati ništa više na prirastu mišića od dodavanja čistog mišićnog tkiva bez bulkinga.

Mit 4

Trening sa utezima može zaustaviti rast kod mladih sportista

Mnogi roditelji zabranjuju djeci da dižu tegove dok ne postanu stariji tinejdžeri zbog straha da će to spriječiti njihov rast. Ovo jednostavno nije istina. Biomehanička istraživanja pokazuju da jednostavne dnevne aktivnosti kao što su trčanje, skakanje, hvatanje lopte mogu imati mnogo veći učinak na mišićno skeletni sistem nego jako težak trening sa tegovima. Također, Rusko istraživanje provedeno na mladim sportistima dokazuje da dizanje utega stimuliše rast kostiju kod mladih.

Mit 5

Mašine su bolje od slobodnih tegova

Svakako, mašine imaju svoje prednosti, kao što su izolovanje određenog mišića ili rehabilitacija od povrede. Također, neke vježbe kao što su nožni pregibi se najbolje izvode na mašinama. Ipak, slobodni tegovi su svestraniji nego mašine i najbolji su način za razvijanje funkcionalne snage za sportiste jer su pokreti sličniji prirodnim ljudskim pokretima.

Mit 6

Trening snage ne popravlja kardiovaskularno zdravlje

Iako mnogi zagovornici aerobika tvrde da je aerobni trening superiornija metoda za bolje kardiovaskularno zdravlje činjenica je da nedostatak fitnesa nije kardiovaskularni rizični faktor. Rizični faktor je neaktivnost. Sasvim je moguće biti fit i imati po život opasno srčano oboljenje. Prema kardiologu Henry A. Solomonu u njegovoj knjizi Mitovi o vježbanju stoji: “Kardiovaskularno zdravlje predstavlja odsustvo bolesti srca i krvnih sudova, a ne mogućnost individualca da obavi određenu količinu fizičke aktivnosti. Vaše sveukupno srčano zdravlje ovisi od stanja različitih srčanih struktura, uključujući i srčani mišić, srčane ventile te vene i arterije.

Mit 7

Aerobni trening je bolji za skidanje masti od treninga sa tegovima

Upravo suprotno, trening sa tegovima proizvodi značajnu akumulaciju mliječne kiseline, što rezultira velikim oslobađanjem hormona rasti. Hormon rasta je dobro poznat po svojim karakteristikama topljenja masti. Također treningom sa tegovima ćete razviti mišićnu masu, samim time podići brzinu metabolizma, što na kraju rezultira sagorijevanjem više kalorija u stanju mirovanja i dok vježbate.

Postoji još mnogo mitova o treningu snage i ponekad je teško razlikovati ih od stvarnih činjenica. Najbolji mogući savjet je da pogledate izvor od kojeg primate informaciju te da ne uzimate zdravo za gotovo sve što čujete i pročitate. 

Podijeli