Savjetni centar

Savjetni centar

Preporučeni plan

10 Znanstvenih dokaza da je vježba dobra za mozak

10 Znanstvenih dokaza da je vježba dobra za mozak

Svatko ko ima i najmanju zainteresovanost u nauku vježbanja zna da je nervni sistem važan dio treninga. Naravno, mišići su ono za šta smo zainteresovani, ali nervi, kičma i mozak su ti koji kontrolišu fizičku izvedbu. Trening vašeg nervnog sistema može slomiti ili stvoriti vaše rezultate, bilo na treningu ili na takmičenju. Vježbanje također pomaže vašem mozgu. Jedna od prvih stvari koje ljudi primjete kada počnu vježbati je poboljšanje raspoloženja i otpornost na stres na poslu.

Veliki problem kada dođemo do nervnog sistema i vježbanja predstavlja to što malo ljudi zna nešto o tome. Ustvari, to je rastuće područje i u neurologiji i u nauci vježbanja i ono konačno dobija zasluženo poštovanje u istraživačkom području. Nedavno je Sjeverno američka asocijacija za studiranje pretilosti objavila članak o radionici nazvanoj Neurobiologija vježbanja. Donosimo vam par najznačajnijih stavki iz ovog istraživanja:

Vježbanje:

1. Unapređuje zdravlje mozga, uključujući oboje i strukturu i funkciju.

2. Unapređuje vezu između nerava. Ovo objašnjava razvijanje vještina u bilo kojem sportu.

3. Potpomaže rast mozga, i podržava zaštitu neurona(nervnih ćelija)

4. Povećava sposobnost učenja i adaptiranja na promjene.

5. Pomaže smanjiti negativne posljedice povrede mozga.

6. Smanjuje negativno ponašanje koje je rezultat iznenadnog stresa.

7. Povećava sposobnost mozga da se zaštiti od fizičkih utjecaja kao što su toplota i upala

8. Ubrzava metabolizam mozga.

9. Smanjuje depresiju.

10. Smanjuje efekte starenja na mozak.

Djeluje u oba smjera. Vježbanje pomaže vašem nervnom sistemu i vaš nervni sistem je uveliko važan za vašu izvedbu. Bilo da se radi o koordinaciji vaših vještina, učenju šta djeluje a šta ne, i motivisanju da odradite trening vaš mozak dominira sa svim tim akcijama iz svakog ugla, međutim to nije sve.

Ljudski mozak posjeduje jedinstvenu sposobnost koja drugim životinjama nedostaje: snaga volje. Razvili smo sposobnost da prevaziđemo tjelesne sisteme koji treba da nas spriječe od guranja nas samih preko granice ugodnog, naročito kada je u pitanju kretanje (tačnije trčanje i pješačenje velikih distanci). Nije čudo da su ljudska bića među najizdržljivijim kopnenim životinjama zahvaljujući volji da nastavimo i preko granica umora pa čak i bola. Kada mozak drugim životinjama naredi da popuste, naš može reći da budemo ustrajni.

Sve više i više ćemo imati prilike da vidimo treninge kreirane da se suoče sa funkcijom nervnog sistema kako bi pomjerili granice ljudske snage i izdržljivosti do do sada neviđenih visina. Također i sveukupno javno zdravlje bi se moglo poboljšati na ovaj način. Rastuće istraživanje u polju neurobiologije i nauke vježbanja se može iskoristiti kako bi svi bili zdraviji, jači pa čak i pametniji.

Podijeli